11.07.2013.
Šišmiš radionica sadrži nekoliko isprepletenih aktivnosti koje su provedene nakon završetka školske godine u razdoblju od 17. do 20. i od 26. do 28. lipnja 2013. Radionicu je pohađalo 39 učenika (30 iz zagrebačkih osnovnih škola te 9 učenika iz Požege). Vrijedno je istaknuti da su radionice pohađale i tri učenice iz OŠ Poliklinike SUVAG. Polaznici su bili u rasponu od trećeg do osmog razreda osnovne škole.
Prvog dana svi sudionici su se okupili u zagrebačkom kinu Tuškanac. Učenicima su se predstavili voditelji i ukratko opisali tijek predstojećih aktivnosti. Predstavnici Javne ustanove Park prirode Medvednica istakli su značaj Medvednice kao zaštićenog područja u kategoriji parka prirode. Osim toga, polaznike radionice upoznali su s načinom života šišmiša te važnosti zaštite šišmiša i njihovih staništa kao i značaj izrade njihovih kućica.
Nakon uvodnog predavanja polaznici su se podijelili u dvije grupe: „Šišmiše“ i „Filmaše“. Obje su grupe radile od 17. do 20. lipnja 2013.
„Šišmiši“ su u prostorijama Hrvatske zajednice tehničke kulture izrađivali drveni mehanički automat šišmiša. Ideja za izradu automata šišmiša pokrenuta je sa željom da se djecu zainteresira za zaštićene životinjske vrste, način života šišmiša te razbije mit o njihovoj agresivnosti. Rukom pokretana mehanika automata omogućuje animirani prikaz šišmiša u letu kako lovi svoju omiljenu hranu – kukca. Automat je izrađen od drvenih dijelova. Učenici su za njegovu izradu rabili raznovrsne ručne i električne alate i pribor: pile, čekić, brusni papir itd. Izrađeni automat svatko je obojio prema vlastitoj želji. Više o izradi automata pogledajte ovdje.
„Filmaši“ su se u kinu Tuškanac upoznali s funkcijama, izradom i konceptom TV-reportaže te na koji način se odlučuje što je reportaža, a što prilog. Također, polaznici su naučili osnovne tehnike korištenja kamere, tona i rasvjete što je bila priprema za praktični dio filmske radionice: snimanje TV reportaže u Parku prirode Medvednica.
Prvi, terenski dio radionice održan je 26. lipnja na Planinarskom domu Glavica i u špilji Veternici. Špilja Veternica nalazi se u jugozapadnom dijelu Medvednice, iznad sela Gornji Stenjevec. Dobila je ime po struji vjetra koja se javlja na ulazu uslijed razlika u temperaturi zraka tijekom godine (stalna temperatura špilje je oko 10° C). Od 1979. godine uživa zaštitu Zakona o zaštiti prirode kao geomorfološki spomenik prirode. Špilja Veternica je značajno stanište šišmiša koji su također zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode kao ugrožena životinjska vrsta. U špilji hibernira ili provodi zimski san četrnaest vrsta šišmiša.
Na planinarskom domu Glavica izrađena je i postavljena kućica za šišmiše. Kućica je izrađena od grubog, neobrađenog i neimpregniranog drva koje je sigurno hvatište za njihove sitne pandže. Učenici su naučili da drvo ne smije biti tretirano kemikalijama koje bi mogle štetiti ovim izuzetno osjetljivim životinjama. Nacrt za izradu kućice pogledajte ovdje.
Vrijedna učenička filmska ekipa, video kamerom je zabilježila obilazak špilje i postavljanje kućice za šišmiše.
Drugi, terenski dio radionice održan je u 27. srpnja. Radionica je započela predavanjem na planinarskom domu Puntijarka o CB komunikaciji uporabom različitih radiostanica. 
Osim toga učenicima je prikazan način orijentacije u prirodi uporabom kompasa i topografske karte.
Slijedilo je pješačenje do vrha Medvednice – Sljemena. Polaznici radionice orijentirali su se uporabom karte i kompasa, a vezu su uspostavljali ručnim CB radiostanicama.
Stigavši do vrha, svi su polaznici obišli Radiotelevizijski toranj Sljeme. Toranj visok 169 m služi za odašiljanje radio i TV programa te za telekomunikacijske usluge. Izgrađen je od armiranog betona i čelika. Radovi su počeli 1973., a završili su 1976. godine. Iste je godine toranj službeno pušten u rad čime je ujedno obilježena 50. obljetnica radija i 20. obljetnica televizije.
Nakon ručka, slijedila je šetnja do planinarskog doma Grafičar u čijoj se blizini nalazi rudnik Zrinski. Kralj Matija Korvin dodijelio je 1463. godine grofu Petru Zrinskom kraljevsku rudarsku povlasticu koja njemu i njegovu potomstvu omogućava da na svim svojim posjedima otvore rudnike zlata, srebra i drugih kovina. Ta povlastica omogućila je Zrinskima rudarenje na Medvednici . Rudnik Zrinski bio je rudnik olovno-cinkove rude. Ta ruda najobilnije sadrži mineral olovni sjajnik ili galenit koji u sebi sadrži srebro kao primjesu. Višegodišnjim radom mnogih rudara nastalo je mnoštvo hodnika. Jednim dijelom hodnika su prošetali svi polaznici radionice.
Zadnji dana radionice, 28. lipnja 2013., svi polaznici i nekolicina njihovih roditelja su se ponovno okupili u kinu Tuškanac. Prikazan je radni materijal kojeg je snimila filmska ekipa. Cjeloviti filmski uradak biti će prikazan krajem mjeseca studenoga ove godine u sklopu prezentacije aktivnosti Hrvatske zajednice tehničke kulture realiziranih u suradnji s nacionalnim savezima tehničke kulture. Prisutni roditelji s veseljem su istaknuli vrijednosti ovakvih radionica, a djeca, kao najiskreniji kritičari i najbolji recenzenti, gotovo jednoglasno su pitala: „Kada će biti sljedeća radionica?“.
Osvrt roditelja na radionicu
Poštovani,
htjela sam Vam u svoje ime, ime svog muža i Petrovo ime zahvaliti na sjajnom, dobro osmišljenom i lijepom programu radionice. Na načinu na koji ste radili s učenicima, na znanjima i vještinama koje je Petar stekao, na osjećaju njegova vidna zadovoljstva kad se zadnji dan vratio sa Sljemena.
Kako je on, vjerojatno, među najmlađima drago nam je da se uspio dobro uklopiti (ili barem on tako kaže i tako se osjeća) i još Vam jednom hvala na tome.
Zahvalni roditelji i dijete, srdačan pozdrav, Evelina