03.04.2018.
Prvo Društvo nastavnika tehničkog odgoja u Hrvatskoj osnovano je 1960. godine u Karlovcu. Godinu dana kasnije u Zagrebu, koje je konačno priznato i registrirano 1963. godine. Nakon Zagreba Društva suosnovana u Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli, Varaždinu, Zadru Šibeniku ...
Nakon nekoliko godina pripreme i rada Inicijativnog odbora u kojem su najviše radili tadašnji prosvjetni savjetnici za tehnički odgoj u Zavodu za školstvo grada Zagreba Boris Malinar i Ivan Biščan te tajnik odbora Dubravko Malvić iz Narodne tehnike Hrvatske prišlo se osnivanju Saveza udruženja nastavnika tehničkog odgoja Hrvatske.
Osnivačka skupština preteče današnjeg Hrvatskog saveza pedagoga tehničke kulture održana je 18. lipnja 1968. godine u Zagrebu. Za prvog predsjednika Saveza izabran je profesor Boris Malinar, a za tajnika Dubravko Malvić.
Dužnost predsjenika Saveza profesor Malinar obavljao je do 1974. godine.
U razvoju početnog predmeta pod nazivom Ručni rad do današnjeg naziva Tehnička kultura doprinos profesora Malinara je pionirski i ogroman. Bio je osnivač i dugogodišnji rukovoditelj poznatog Nastavnog centra za tehničko obrazovanje zaposlenih nastavnika tehničkog odgoja i tehničkog obrazovanja (u zgradi tadašnje VIII. eksperimentalne gimnazije) u Dobojskoj ulici u Zagrebu.
Autor je prvog priručnika za nastavnike tehničkog odgoja FOTOTEHNIKA –ELEKTROTEHNIKA - ELEKTRONIKA u Hrvatskoj tiskanog 1961. godine. Pokretač je i prvi urednik naših udžbenika za tehnički odgoj i autor prvog udžbenika tehničkog odgoja OSNOVE TEHNIKE III za učenike VIII. razreda, tiskanog 1963. godine, koji je bio prvi udžbenik za ovo nastavno područje u Europi. Autor je prvog udžbenika tehničkog odgoja za V. razred UPOZNAJMO TEHNIKU tiskanog 1965. godine, te autor prve METODIKE TEHNIČKOG ODGOJA u Hrvatskoj tiskane 1969. godine (još aktulno kod polaganja stručnog ispita). Osim toga, autor je i prvih radnih priručnika za učenike tj. ZBIRKI VJEŽBI I RADNIH ZADATAKA za VI.,VII. i VIII. razred osnovne škole, tiskanih 1968. godine u Zagrebu. Prvi tekst objavio je 1954. godine, a od tada do danas tiskana su mu 36 naslova (knjige) u ukupno 170 izdanja i oko 5,700.000 primjeraka. U nizu stručnih časopisa, tjednika i novina objavljeno mu je preko stotinjak naslova opsega od 5 pa sve do 200 autorskih kartica.
Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu darovao je bogatu zbirku svojih autorskih radova, konstrukcija i knjiga, dokumentacije, dijapozitiva, grafofolija, prototipova i stručno-pedagošku literaturu iz svoje osobne knjižnice. Darovana zbirka vezana je uz razvoj nastave tehničke kulture u hrvatskom školskom sustavu tijekom proteklih pola stoljeća. Profesor Malinar je donaciju pripremao i postupno darovao Muzeju od 1999. do 2003. godine.
Profesor Josip Boris Malinar se javlja kao autor pod imenom Boris samo u monografijama (knjigama), izuzev prve knjige jer su urednici zahtijevali da se u naslov stavi samo jedno od imena autora. Nasuprot tome u stručnim radovima i člancima autor Malinar se javlja pod dva imena tj. Josip Boris ili Boris Josip, a u člancima iz područja kemije često pod pseudonimom «Kemikus».
Gospodin Malinar rođen je u Zagrebu 5. siječnja 1929. godine i danas živi u apartmanu u jednom zagrebačkom Domu za starije osobe.
Sve ovo potaknulo je bivše predsjednike Hrvatskog saveza pedagoga tehničke kulture Dragutina Labaša (2001. – 2007.) i Željka Medveda (2007. – 2015.), te dugogodišnjeg predsjednika Nadzornog odbora Stjepana Androlića da 21. veljače opet posjete dragog profesora i prijatelja Borisa. Ugodno druženje prijatelja završilo je s „uskoro se ponovo vidimo“.