24.12.2016.
Najvažniji programi cjeloživotnog obrazovanja i popularizacije tehničke kulture koje Hrvatska zajednica tehničke kulture provodi jesu Natjecanje mladih tehničara (od 1958. godine), škole tehničkih aktivnosti i terenske nastave u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici, Modelarska liga, Robokup, Festival tehničke kulture, stručna usavršavanja učitelja i mentora tehničke kulture, časopis ABC tehnike te brojni programi suradnje s članicama HZTK-a, koja je i partner nastavnicima i profesorima pri dodatnoj edukaciji i stručnom usavršavanju.
Sve nabrojene ciljeve ostvaruje HZTK zajedno sa svojim članicama, a to su: 16 nacionalnih saveza tehničke kulture, 19 županijskih, 34 gradske i jedna općinska zajednica tehničke kulture te Tehnički muzej Nikola Tesla.
Kroz programe Hrvatske zajednice tehničke kulture i njezinih članica na godinu prođe od 50.000 do 70.000 sudionika, a većinu čine mladi, ali je isto tako pažnja posvećena cjeloživotnom učenju i onima u trećoj životnoj dobi.
Sve aktivnosti HZTK-a odvijaju se u suradnji, izravnoj ili neizravnoj, s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za odgoj i obrazovanje. Zajednica programe cjeloživotnog obrazovanja djece i mladih, učitelja tehničke kulture i ostalih građana provodi samostalno ili u suradnji sa svojim članicama u Zagrebu, u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici ili diljem Hrvatske.
“Otvaranjem Nacionalnog centra tehničke kulture u Kraljevici 2005. tehnička kultura u RH dobila je edukacijski centar – nacionalno obrazovno središte i praktikum za provedbu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti tehničke kulture u kojem se stvaraju programi koji su zasigurno bitan segment u razvitku tehničkih kompetencija učenika, učitelja i mentora iz svih krajeva Hrvatske. To je bitno jer upravo kadrovi s razvijenim tehničkim kompetencijama znaju kritički pristupiti svakodnevici, provesti ideje u praksu čime se izdvajaju kao ključan čimbenik tehnološkog razvitka suvremena društva. Polaznici aktivnosti u NCTK-i upisuju tehnička i proizvodna zanimanja i tako postaju kvalite- tan temelj budućeg rasta RH, a mentori kroz trajno usavršavanje bitno utječu na promjenu i stvaranje novih okvira tehničke kulture u formalnom obrazovanju”, kaže predsjednik HZTK-a Ivan Vlainić.
Radionice iz svih segmenata tehničke kulture (modelarstvo, robotika, automatika, programiranje, obrada materijala, elektronika, elektro- tehnika, CB-radioamaterizam...) održavaju se u Kraljevici tijekom cijele godine: tijekom odmora učenika, ali i izvan njega. Nastava se održava u skupinama od deset do 15 učenika u kojima je moguć i individualan rad, a način rada prilagođen je predznanju i interesima.
Kada je riječ o aktivnostima koje se u Nacionalnom centru tehničke kulture odvijaju tijekom nastavnih dana, govorimo o terenskoj nastavi. HZTK tako svojim raznovrsnim progra- mima terenske nastave nadopunjuje redovnu nastavu Tehničke kulture i učenicima osnovnih i srednjih škola pruža mogućnost materijalnog oblikovanja i stvaranja.
“Budući da je redovnim nastavnim planom i programom nastava Tehničke kulture svedena na jedan sat na tjedan po razrednom odjeljenju, nastavne teme se uglavnom obrađuju na općenitoj razini zbog čega učenici ostaju prikraćeni za priliku da vlastitim radom stvore nešto materijalno te time bolje usvoje princip rada neke tehničke tvorevine. Terenska nastava je u pravilu namijenjena učenicima od petog do osmog razreda i održava se tijekom cijele nastavne godine. Naglasak je na tehničkim radionicama koje su uvijek u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima, što se dogovara s predmetnim učiteljima”, objašnjava Vlainić.
Ono što se radi u HZTK-u već godinama, napokon je našlo i svoje mjesto u prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za nastavni predmet tehnička kultura: “Upoznavanjem tehničkih tvorevina produbljuju se jezik i razumijevanje teorijskih sadržaja prirodnih i drugih znanosti te omogućuje primjena znanja. Upravo su prirodne zakonitosti, o kojima se učenika poučava u različitim nastavnim predmetima, često u temeljima djelovanja tehnike. U postupcima ispitivanja, mjerenja, spajanja, sastavljanja, izravnoga djelovanja alatima na materijal, izradi tvorevine u čijem je odabiru i dizajniranju sudjelovao i sam učenik, proces učenja poprima novu dimenziju u skladu s potrebama i mogućnostima učenika, uključuje primjenu i razvoj iskustva te povećava tehničku pismenost. Time se, za potrebe svakodnevnoga života, budućeg obrazovanja i profesionalnog razvoja, usvajaju elementi inženjerstva kao i procesa stvaranja proizvoda i usluga uz razumijevanje da se određeni problem može riješiti na više načina.”
HZTK i njezine članice organiziraju stručna usavršavanja za učitelje, voditelje, mentore i odgajatelje s ciljem njihova osposobljavanja za samostalno provođenje programa tehničke kulture u matičnim ustanovama, udrugama i klubovima jer, ističe Vlainić, bez edukacije edukatora nema pomaka. Radionice se održavaju tijekom cijele školske godine, u obliku vikend-radionica tako da učitelji tehničke kulture ne izostaju s redovne nastave. Dugoročni cilj usavršavanja je razvijanje kompetencija za provedbu praktičnih radionica s učenicima, poticanje na organiziranje i provedbu izbornih, izvannastavnih ili izvanškolskih odgojno-obrazovnih aktivnosti u područjima tehničke kulture te, u konačnici, cjelokupno unaprjeđenje kvalitete nastave Tehničke kulture. Polaznici radionica se tijekom trodnevnih vikend-radionica, koje su osmišljene kroz 16 školskih sati mogu usavršavati u područjima primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi, web-dizajna, robotike te se kvalitetno pripremati za Natjecanje mladih tehničara, Modelarsku ligu ili ostala nacionalna natjecanja i smotre.
Mladima je posebno privlačna Ljetna škola tehničkih aktivnosti koju organizira HZTK u Kraljevici od 2008. godine. Osnovnoškolski program uključuje desetodnevne radionice na kojima učenici kroz različita područja tehničke kulture te informatičke i kreativne programe razvijaju svoja znanja i vještine u kognitivnom, afektivnom i psihomotoričkom području. Za sve je polaznike Ljetne škole organizirana i izvanučionička radionica orijentacije u prirodi i komunikacije koju vode licencirani instruktori Hrvatskog saveza CB radioklubova. Ono što učenici u školama uče iz Prirode i društva i Geografije tu mogu zorno isprobati – služiti se zemljovidom i kompasom kako bi u prirodi riješili zadani zadatak.
Od 2011. pokrenuli su u HZTK-u i program za srednjoškolce kako bi ih motivirali i potaknuli na upisivanje tehničkih fakulteta. Taj je program posebno prilagođen učenicima koji ne pohađaju srednje strukovne škole, ali imaju razvijeno zanimanje za robotiku, automatiku, programiranje, elektroniku ili elektrotehniku. O tome govori i prijedlog novoga kurikuluma: “...učenje i poučavanje usmjereno je na kreativnost učenika, samostalno istraživanje, prikupljanje podataka i povezivanje sadržaja. Iskustva učenja temelje se na kontekstualnom pristupu i praktičnom radu. Učenik u susretu s tehničkim tvorevinama stječe, razvija i primjenjuje znanja, vještine i stavove, samostalnost i odgovornost koristeći se postavkama “samoostvarujuće nastave” prema načelu “sustavno istraži”, “kritički promisli”, “stvaralački primijeni” te “analiziraj i vrednuj”. Učenje i poučavanje treba omogućiti stjecanje radnih kompetencija pa se temelji na praktičnom radu, otkrivanju, igri i iskustvenom učenju”. Valja naglasiti da su u Kraljevici učenici pod stalnim pedagoškim nadzorom jer su voditelji radionica učitelji Tehničke kulture koji godinama sudjeluju u programima izvannastavnih i izvan- školskih aktivnosti tehničke kulture i mentori su na natjecanjima iz različitih područja tehničke kulture. “Slobodno vrijeme izvan radionica organizirano je kroz različite sportske i zabavne aktivnosti, isto tako pod stalnim pedagoškim i liječničkim nadzorom. Uz odlazak na plažu i kupanje, organizirana je i sportska obuka u kajaku i kanuu pod vodstvom licenciranih voditelja.
Valja naglasiti da u HZTK-u postoje savezi koji imaju isključivo tehničku djelatnost, ali i savezi s tzv. dvojnom djelatnošću. Primjerice, Hrvatski kajakaški savez, Hrvatski ronilački savez ili Hrvatski zrakoplovni savez imaju sportske komponente, ali i tehničke komponente koje se razvijaju unutar HZTK-a. S druge strane, postoje savezi poput Hrvatskog foto saveza i Hrvatskog filmskog saveza u kojima je uz tehničku i ona umjetnička komponenta. U svim aktivnostima i radionicama koje se ostva- ruju unutar HZTK-a naglasak se stavlja na tehnički aspekt. I, naravno, tu su oni čisto tehnički savezi, poput Hrvatskog saveza CB radioklubova, Udruge inovatora Hrvatske ili Hrvatskog saveza informatičara. Nisam sve spomenuo jer ih ima još”, ističe predsjednik Vlainić.
Kada je riječ o pogledu u budućnost, predsjednik HZTK-a Ivan Vlainić ističe da će Hrvatska zajednica tehničke kulture nastaviti poticati razvitak i promociju tehničke kulture cjeloživotnim tehničkim obrazovanjem svih dobnih skupina s naglaskom na djecu i mlade, uključujući socijalno ugrožene i marginalizirane skupine te osobe s posebnim potrebama, kao i sa zastupa- njem prava i interesa članica, zajedničkim provođenjem programa tehničke kulture utjecajem na javne politike u području tehničke kulture i razvitak civilnog društva podizanjem javne svije- sti o važnosti tehničke kulture u društvu.
“Činjenica je da današnja djeca napreduju izuzetno brzo jer tehnika to zahtijeva. Je li Hrvatska zajednica tehničke kulture spremna za takvo što? U strateškom planu HZTK-a su popularizacija i promidžba tehnike. Dosta se priča danas o sportu i glazbi, a tehnička kultura je na marginama. Osobno ću se potruditi kao predsjednik sa svim volonterima i malobrojnim zaposlenicima u sustavu da promoviramo važnost tehničke kulture jer ona je neizbježna i sveprisutna, tehnička kultura je svagdje oko nas i ne možemo bez nje – samo svima trebamo ukazati na to. Nadalje, bitna je i međunarodna promidžba tehničke kulture. Imali smo posjete ljudi koji se bave u slobodno vrijeme tehnikom iz Australije i Austrije. Budući da imamo jedinstveni model sustava natjecanja i popularizacije tehnike, oni bi željeli taj model preslikati – ono što imamo u Nacionalnom centru tehničke kulture i sustav naših natjecanja. HZTK će poraditi na kvaliteti programa, ali isto tako i na kvantiteti. Umjesto dva termina ljetne škole uvodimo već od sljedeće godine tri jer je zanimanje bilo takvo da smo morali odbijati polaznike”, ističe predsjednik HZTK-a Ivan Vlainić. Navodi kako se ne smije zaboraviti ni Proljetnu školu tehničke kulture u Kraljevici kojom se želi potaknuti izvannastavne i izvanškolske programe tehničke kulture u područjima gdje ne postoji organizira- na djelatnost tehničke kulture i gdje kvantitativni pokazatelji, odnosno broj učenika u nacionalnim natjecanjima tehničke kulture, pokazuju ispodprosječno zanimanje za tehničku kulturu.
“Da je tehnička škola u Nacionalnom centru tehničke kulture pun pogodak, govori i činjenica da postoje učenici koji su prvi put došli u Kraljevicu u šestom razredu i nastavili dolaziti sve do završetka srednje škole. Kako se sa sazrijevanjem mijenjaju i interesi djece, očito je da smo u HZTK-u shvatili da nam programi trebaju biti atraktivni, a to smo očito i uspjeli prateći trendove u tehnici. Nakon robobube to smo pokazali sa samobalansirajućim robotom koji je bio ovogodišnji hit svim polaznicima radionica”, zaključuje predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture Ivan Vlainić.
A Marko Sladoljev, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova, koji je uz predsjednicu RH i zagrebačkoga gradonačelnika bio pokrovitelj proslave 70 godina organiziranog djelovanja u tehničkoj kulturi u RH kaže: “Znam koje probleme imaju profesori Tehničke kulture u osnovnim i srednjim školama sa satnicom i uime predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova mogu reći da ćemo se mi zalagati da tehnička kultura u hrvatskom obrazovnom procesu dobije bolje mjesto jer znamo njezinu važnost za gospodarski razvitak RH.”
Kako tehničku kulturu u budućnosti vide istaknuti dugogodišnji volonteri iz HZTK-a
Dr. sc. Zvonimir Jakobović umirovljeni leksikograf, urednik Tehničke enciklopedije i glavni urednik Tehničkog leksikona u tehničkoj kulturi od 1948.:
“Očekujem procvat tehničkog amaterizma”
Često razmišljam o perspektivama tehničkog amaterizma u Republici Hrvatskoj. Teško je predvidjeti i predviđati budućnost. Nekad je čak nezahvalno. Ali, realno gledajući, za pretpostaviti je da će tehnika sve više zalaziti u naše živote. Danas se više ne znamo ni probuditi bez tehničkih pomagala. Koliko nam tehnička pomagala u današnjem životu znače i što sve predstavljaju, najbolje uočimo kad nestane struje. Većina tehničkih pomagala napaja se iz energetske mreže. Kad se dogodi ispad mreže, računala nam više ne rade, ne radi grijanje, ne otvaraju se garažna vrata... U budućnosti možemo očekivati da će se čovjek sve više morati služiti tehničkim pomagalima. I može se povući usporedba s onim što je bilo na kraju XIX. stoljeća, u počecima tehničke revolucije, kada je tehnika pobudila zanimanje javnosti – rast će potreba da učimo. Bez znanja i vještina potrebnih za suvereno upravljanje tehničkim pomagalima neće biti moguće živjeti. A što to znači? Očekujem procvat tehničkog amaterizma, očekujem sve veći broj udruga u području tehničke kulture i rast broja njihovih članova.
Mr. sc. Marica Berdik, ravnateljica Poljoprivredne škole u Zagrebu, članica Upravnog odbora HZTK-e i predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva:
“Motiviran učitelj lako će privući mlade u svijet tehnike”
Koliko škola može pomoći da se mlade privuče u udruge tehničke kulture? O tome mogu govoriti jer sam članica Upravnog odbora Hrvatske zajednice tehničke kulture i predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, ali i dugogodišnja prosvjetna djelatnica i, sada, ravnateljica Poljoprivredne škole u Zagrebu. Činjenica je da škola može dati velik doprinos na uključivanje mladih u rad u tehničkoj kulturi. Rekla bih čak da to počinje i od vrtića jer već odgojiteljice mogu s djecom raditi različite aktivnosti kojima se one u najmlađoj dobi potiče da rade nešto u vezi s tehnikom. Iskustvo je pokazalo da djeca to vole, a pogotovu to dolazi do izražaja u osnovnoj i srednjoj školi. Učenike treba motivirati. Učitelj treba iznaći način kako da kvalitetno intelektualno i emocionalno motivira učenike i onda sve ide lako. Javlja se volja za uključivanjem u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u kojima su zastupljene tehničke aktivnosti. Ako smo tu uspjeli i mlade upoznali s postojanjem udruga u različitim segmentima tehničke kulture, oni će se sami uključiti u njihov rad. Učeničke zadruge u kojima je zastupljen i tehnički segment pomažu tako u formiranju mladih ljudi, njihovu sazrijevanju, usvajanju sustava vrijednosti, a sve to dovodi do otvaranja vrata prema svije- tu stvaralaštva, inovacija, poduzetništva. Još je Poljak naglasio da nastavnik ima važnu ulogu u didaktičkom trokutu. Ako je taj nastavnik motiviran, ako ima ljubav prema tehničkoj kulturi odmalena, a pogotovu ako je bio u djetinjstvu član neke tehničke udruge, takav će učitelj sigur- no uspjeti mlade “uvući” u svijet tehnike. Učitelji su dodatno i sustavno motivirani – kroz nagrade i priznanja koja za njihov rad u tehničkoj kulturi dodjeljuju Hrvatska zajednica tehničke kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja s Državnom nagradom za tehničku kulturu “Faust Vrančić”.
Ivan Vlainić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture:
“Tehnička kultura je zadnja barijera da mladi inženjeri ne odu van nego da ovdje nađu posao”
Moja generacija i starije generacije sjećaju se da je nekad bilo dvostruko više sati Tehničkog odgoja u školi, nije bila ova “reducirana satnica”. Zašto je bitno govoriti o tome? Upravo Tehnički odgoj stvara inicijaciju među najmlađom populacijom – djeca se upoznaju s osnovama tehničke struke, zavole tu tehniku i iskažu zanimanje za bavljenje tehnikom: kroz različite aktivnosti i različita područja. Statistika je neumoljiva i kaže da su se prije upisivale u većem postotku i tehničke škole, a veći broj učenika upisivao se na tehničke fakultete. To je misija tehničke kulture u budućnosti. Budući da smo sudjelovali u jednom dijelu kurikularne reforme – ja sam pisao osvrt u kurikulumu za Tehnički odgoj – naglasili smo da je mana broj sati. To znači da ne možemo djecu ostaviti na razini informacije i ne ih uvesti u praktičan rad. To se može promijeniti samo podizanjem satnice za jedan sat. Tehnička kultura jamči budućnost, jamstvo je razvitka proizvodnje i pokretanja privrede – tehnička kultura je zadnja barijera da mladi inženjeri ne odu van nego da ovdje nađu posao.
Priznanja i nagrade HZTK-a kao poticaj za daljnji rad
Hrvatska zajednica tehničke kulture dodjeljuje javna priznanja, počasna zvanja i Nagradu Hrvatske zajednice tehničke kulture pojedincima, udrugama tehničke kulture, nacionalnim savezima i zajednicama tehničke kulture, ustanovama i drugim pravnim osobama koji su pružili znakovit, izniman i trajan prinos razvitku tehničke kulture, postizanju ciljeva i ostvarivanju zadaća te razvitku djelatnosti Zajednice. Povelju HZTK-a za 2015. dobila je Zajednica tehničke kulture grada Varaždina za dugogodišnji izniman doprinos razvitku i unapređivanju tehničke kulture i obrazo- vanja građana, posebice djece i mladih, i svesrdnu pomoć udrugama tehničke kulture u sastavu Zajednice. Počasno zvanje Instruktor – savjetnik HZTK-a dodijeljeno je Petru Dobriću iz Zagreba za rad u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima u području robotike, strojarstva, elektronike, automatike i ostalih odgojno-obrazovnih programa u tehničkoj kulturi. Diploma o počasnom zvanju Instruktor – savjetnik HZTK-a dodijeljena je i Zlatku Jakopanecu iz Josipovca Punitovačkog za rad u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima u području prometne kulture i ostalih odgojno-obrazovnih programa u tehničkoj kulturi, a Diploma o počasnom zvanju Mentor –savjetnik Maji Mačinko Kovač iz Zagreba za rad u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima u području robotike i automatike. Godišnje nagrade dodijeljene su Krešimiru Pavlešu za izniman doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i zapažene rezultate u radu u astronautičkoj i raketnoj djelatnosti; Damiru Caru iz Zadra za ostvarene rezultate, doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture u radioamaterskoj djelatnosti; Savi Goliću iz Zagreba za izniman doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i osobite uspjehe u popularizaciji radioamaterizma i tehničke kulture među slijepima Zagreba i Hrvatske te integraciji slijepih u društvenu i radioamatersku sredinu; Josipu Kožaru iz Ivanić Grada za doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i zapažene rezultate u radu i promidžbi inovatorstva; Marku Pinjuhu iz Grabovca za izniman doprinos popularizaciji i promidžbi znanosti i tehnike i ostvarene zapažene rezultate u području inovatorstva; Ivici Pivačiću iz Splita za osobit doprinos razvitku i unapređivanju inventivnog rada i stvaranju uvjeta za tehničko stvaralaštvo mladih i građana te vrednovanje, širenje i primjenu inovacija i Milanu Šulovnjaku iz Osijeka za izuzetan doprinos razvitku i unapređivanju tehničke kulture te ostvarene rezultate u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, posebice u području maketarstva, modelarstva i graditeljstva. Nagrada za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture dodijeljena je Đuli Nađu iz Zagreba, za znakovit i trajan doprinos razvitku tehničke kulture te izuzetne uspjehe u pedagoškom, stručnom, publicističkom i organizacijskom djelovanju u tehničkoj kulturi.
Priznanja i nagrade uručili su predsjednik HZTK-a Ivan Vlainić i predsjednica Odbora za dodjelu javnih priznanja, počasnih zvanja i Nagrade Hrvatske zajednice tehničke kulture mr. sc. Marica Berdik, a uime svih dobitnika zahvalio je laureat za životno djelo Đula Nađ.
Đula Nađ, dobitnik Nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture:
“Nitko ne zna kada će mu doći trenutak u kojem će mu trebati tehnička znanja i vještine”
Čak i kad odemo u prirodu, nosimo sa sobom minimalnu opremu za preživljavanje. A što je to? Tehnika! Ne možemo bez nje. Koliko je važan posao nas koji se bavimo djecom, mislim na rad u školi, ali i izvanškolske aktivnosti, shvatio sam tek nakon 15 godina svojega rada. Kada su došla neka nova vremena... Došao mi je jedan bivši učenik i malo smo popričali, a onda mi je kazao: “Profesore, hvala Vam za sve što ste nas učili i sve što ste nam govorili. Zahvaljujući tomu ja mogu danas prehraniti svoju obitelj.” Tog trenutka sam mnogo shvatio. Zanimljivo, taj mladi čovjek završio je fakultet, ali ne tehničkog usmjerenja. Završio je pravo. Ali, on je prolazio kroza sustav školovanja u kojemu su svi išli u srednjoj školi na tehnički. Tada su se te dvije godine zvale Praktična nastava. Dugo sam razmišljao o razgovoru i pomislio: “Bože moj, moram paziti što radim. Moram paziti kako poučavam i one za koje je evidentno da nisu predodređeni da se izravno bave tehnikom.” Vidljivo je da zapravo nitko ne zna kada će doći trenutak u kojemu će mu nešto od tehnike, tehničkih znanja i vještina zatrebati. A svatko će se jednom naći u takvoj situaciji.
Autor: Denis Vincek
Izvor: ABC tehnike