Predavanja Ante Radonića i promatranje meteorskog roja na Mosoru 12. 8.

06.08.2014.

Zvjezdarnica Zvjezdanog sela Mosor će u utorak 12. kolovoza biti otvorena za posjete građana, s produženim radnim vremenom do 1.30 sati poslije ponoći. Razlog tome jest javno promatranje meteorskog roja Perzeida, s terase zvjezdarnice. Najviše Perzeida se očekuje upravo u noći s utorka na srijedu.

Neposredno prije promatranja, s početkom u 21.00 h, u velikoj dvorani zvjezdarnice će biti upriličeno i predavanje Ante Radonića, voditelja planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu i stalnog gosta popularne radijske emisije Andromede. Povod predavanju pod nazivom „Susret sa kometom“, bit će ulazak europske svemirske letjelice Rosette u stazu oko kometa Čurjumov-Gerasimenko.
Ulaz je za sve besplatan, a svi ljubitelji „zvijezda padalica“ su dobrodošli!

Zahvaljujući ljubaznosti Grada Splita i tvrtke Promet d. o. o., Zvjezdano selo Mosor za sve zainteresirane organizira i besplatni prijevoz autobusima! Dva Prometova autobusa polaze prema zvjezdarnici s kolodvora u Sukoišanskoj ulici u 19.15 h, dok je povratak u Split predviđen za 1.00 h.

Dan nakon promatranja, u srijedu 13. kolovoza, g. Radonić će u Gradskoj knjižnici Marka Marulića održati još jedno predavanje, ovaj put s temom Čudesna otkrića u Svemiru. Instrumentima na Zemlji i na svemirskim letjelicama napravljena su zadnjih godina mnogobrojna i uzbudljiva otkrića o bližem i dalekom svemiru. U okviru predavanja, koje zajednički organiziraju Gradska knjižnica i Zvjezdano selo Mosor, g. Radonić će prokomentirati neke od tih novih spoznaja i kazati ponešto o veličini svemira i tome što znamo o njegovu širenju. Početak predavanja predviđen je za 18.00 sati.

Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.

vrh stranice