Nakon fotoradionice za mlade organizirana izložba „Tragom Petra Hektorovića“

Opsežan program Hrvatskog fotosaveza za mlade nastavljen je novim projektom pod nazivom „Tragom Petra Hektorovića“, u sklopu obilježavanja 2400 godina od osnutka Staroga Grada.

Nastavak je to suradnje Hrvatskog fotosaveza i osnovnih škola s otoka Hvara koja je započela prije desetak godina prvom fotoradionicom za mlade u Jelsi, potom organizacijom izložbe fotografija mladih iz programa „Skrivena Hrvatska“, fotoradionicama i publikacijom o Starom Gradu i starogradskom polju „U potrazi drevnim Farosom“, nizom fotoradionica vezanih uz jedinstveni izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara Procesiju Za Križen te sudjelovanjem mladih u fotoradionicama Hrvatskog fotosaveza u Lonjskom polju, Istri i Gorskom kotaru.

Izložba fotografija otvorena u slikovitom ljetnikovcu Petra Hektorovića „Tvrdlju“ u Starom Gradu na Hvaru rezultat je fotoradionice za mlade koju je Hrvatski fotosavez priredio 2016. godine u suradnji s Osnovnom školom Petra Hektorovića iz Starog Grada i Osnovnom školom Jelsa.

Sudionici fotoradinice bili su učenici osnovnih škola: Marijana Buratović, Đoana Marija Deletis, Noemi Dužević, Marta Grabić, Dora Makjanić, Ana Milatić, Marta Miloš, Pia Miloš, Lorena Novak, Benjamin Peronja, Zara Radonić, Korina Stančić i Josipa Tepić.
Fotoradionicu je vodila Zlata Medak, voditeljica programa Hrvatskog fotosaveza za mlade, a suradnici su bili Predrag Bosnar, tajnik Hrvatskog fotosaveza, te učitelji Vinko Tarbušković i Katija Barbić.

Mladi su autori u trodnevnoj fotoradionici slijedili put Petra Hektorovića opisan u „Ribanju i ribarskom prigovaranju“, na Hvaru, Braču i Šolti istraživali i bilježili slikovne senzacije, a osobitu pozornost posvetili ljetnikovcu Petra Hektorovića i samom Starom Gradu na Hvaru.

U „Ribanju i ribarskom prigovaranju“, dovršenom 1556. godine, opisano je stvarno putovanje Petra Hektorovića i hvarskih ribara Paskoja i Nikole, ljepote prirode i zavičaja, ugoda koja čovjekovu dušu na takvu putu u dodiru s prirodom obuzima, veselje druženja s različitim ljudima.
Opis puta renesansnog čovjeka koji uživa u prirodi prvo je opisano turističko putovanje u hrvatskoj književnosti.

Kako pripovjedač opisuje događaje na putu, dijaloge, diveći se mudrosti ribara i njihovoj vještini pjevanja, ali ponajprije ljepotama bašćine, tako su i mladi fotoistraživači svojim vizualnim zapisom pokušali dočarati sve te ljepote zavičaja koje su zatekli danas.