17.09.2014.
Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb
Galerija Gradec, plato Gradec,Zagreb
Hrvatski fotosavez svoju godišnju izložbu suvremene fotografije ostvaruje intrigantnim projektom o suvremenoj austrijskoj fotografiji u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, pod nazivom Arhivi, preraspodjele i premjeravanja.
Ovim izložbenim projektom publici se predstavljaju specifične metode bavljenja fotografijom odabranih austrijskih umjetnika, koji svi postižu zapažene uspjehe na međunarodnom planu. Izložba okuplja radove je radove desetero umjetnika prema izboru dvoje priznatih kustosa neprikosnovenog autoriteta u polju suvremene fotografije. Radi se o Reinhardu Braunu, direktoru galerije Camera Austria u Grazu i Sandri Križić Roban, povjesničarki umjetnosti pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Reinhard Braun austrijski je kustos i autor brojnih tekstova i izložbenih projekata. Za časopis Camera Austria počeo je raditi prije više od dvadeset godina, a posljednje tri godine je i ravnatelj ove institucije.
Treba istaknuti jedinstvenu poziciju koju Camera Austria zauzima u svijetu suvremene fotografije, baveći se pozicijom susreta fotografije, umjetnosti i društva i smještajući ovaj medij u širi kulturalni kontekst. Projekte provode u prekrasnom izložbenom prostoru u Grazu, prisutni su na vrhunskim sajmovima kao što su New York Art Book Fair, Vienna Art Fair, Frieze London i Paris Photo. Danas djelatnost ove institucije obuhvaća kreiranje izložbenih projekata, dodjelu prestižne bijenalne nagrade 
te kontinuirano objavljivanje četiri sveska časopisa godišnje, kao i niz knjiga – ne čudi, stoga, da je u više od trideset godina djelovanja postala međunarodno priznati centar s uredničkom podružnicom u Berlinu.
Sandra Križić Roban posljednjih se desetak godina osobito posvetila suvremenoj fotografiji u Hrvatskoj i svijetu. Dovoljno je prolistati njezinu knjigu Na drugi pogled – Pozicije suvremene hrvatske fotografije da bi se uvidjela njezina posvećenost ovom mediju. S Camera Austrijom surađuje cijelu dekadu, tijekom koje je uspjela u ovoj instituciji predstaviti brojne hrvatske umjetnike – kako kroz opsežne članke tako i kroz izložbene projekte.
Arhivi, preraspodjele i premjeravanja
Deset austrijskih umjetnika, umjetnica i tandema znatiželjno istražuju medij fotografije, upuštajući se u eksperimente i procesualno bavljenje medijem. Radi se o sljedećim autorima: Sabine Bitter & Helmut Weber, Heidrun Holzfeind, Michael Höpfner, Krüger & Pardeller, Tatiana Lecomte, Christian Mayer, Karina Nimmerfall, Nicole Six & Paul Petritsch, Michael Strasser i Anita Witek.
Kao što i naslov izložbe Arhivi, preraspodjele i premjeravanja upućuje, njihove su aktivnosti bliže su preraspodjeli zatečenih snimki, nego proizvodnji slika. Pojedini autori postaju istovremeno strastveni istraživači fotografskih arhiva i arhivisti, posjećuju arhive i stvaraju svoje osobne, kupuju arhivsku građu putem aukcija – i sve to koriste u svom radu.
Drugi autori pomoću medija bilježe proces premjeravanja i preraspodjela prostornih odnosa, dokumentirajući složene procese koji se u njima odvijaju. S druge strane, premjeravanje prostora događa se i kad fotografija postaje intervencija u prostoru.
“Premjeravanje” prostora Galerije Klovićevi dvori i Galerije Gradec
Ova izložba iznenađuje i postavom, koji zajedno s kustosima razrađuje arhitektica i dizajnerica Ana Dana Beroš. Sam postav izložbe premjerava prostore Galerije Klovićevi dvori, šireći izložbu iz uobičajenih galerijskih gabarita interijera u prekrasan atrij. Ovdje su postavljeni radovi Sabine Bitter & Helmuta Webera koji ga aktiviraju u izložbeni prostor na otvorenom.
Izložba se nastavlja u Galeriji Gradec, zaboravljenom gradskom izložbenom prostoru, koji je bio u nadležnosti Galerije Klovićevi dvori ali je zatvoren gotovo petnaest godina.
Arhivi, preraspodjele i premjeravanja
Nemali broj austrijskih umjetnika služi se fotografijom u svrhe koje nadilaze puko fotografiranje, upuštajući se pritom u izrazito konceptualno, eksperimentalno i procesualno bavljenje tim medijem. U središtu takvih strategija ne nalazi se prvenstveno proizvodnja slika, nego povezivanje uglavnom zatečenih snimaka ili pak dokumentiranje složenih procesa ili konteksta djelovanja. Tu određena uloga pripada arhivima, povijesti, prostorima, politikama i diskursima – fotografija se javlja kao kulturalna tehnika i kulturni artefakt koji konstruira neku reprezentaciju.
Bavljenje mnogih austrijskih umjetnika fotografijom obilježeno je takvom analitičkom metodom rada, i to na fascinantan i u međunarodnom kontekstu izvanredan način. Za generaciju umjetnika koja je rođena od šezdesetih godina prošlog stoljeća nadalje takvo je bavljenje fotografskim medijem samorazumljivo, jer on se već odavno ne može smatrati prvenstveno sredstvom preslikavanja stvarnosti i dokumentacije.
Nakon što je hrvatska konceptualna fotografija od šezdesetih godina prošlog stoljeća do danas prikazana na izložbi koju je Camera Austria postavila od ožujka do lipnja 2013. godine – Nulta točka značenja. Nefunkcionalna, neprikazivačka, elementarna, eksperimentalna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj – ovaj izložbeni projekt nastoji otvoriti prostor rezonancije za pitanje konceptualnoga koje se na toj izložbi tematiziralo. U tom smislu cilj ovog izložbenog projekta nije dati pregled nad aktualnim pozicijama, nego sagledati fotografiju kao polje mogućnosti kulturalnog djelovanja. To polje valja opisati intervencijama i (vizualnim) prostorima djelovanja te ispitivanjem onoga što se slikama konstruira i uspostavlja – srazova različitih vidljivosti, značenja i vizualnih konteksta. U tom smislu radi se o tranzicijama između teksta i (fotografske) slike, između dokumentarnoga i konceptualnoga, vizualnoga i njegova značenja, između fikcije i materijalnosti reprezentacije.
Realizacija: Predrag Bosnar, Hrvatski fotosavez, Angelika Maierhofer, Camera Austria i Vanja Žanko
Produkcija: Camera Austria, Graz i Hrvatski fotosavez, Zagreb
Koprodukcija: Galerija Klovićevi dvori i Austrijski kulturni forum Zagreb
Tehnička realizacija: Galerija Klovićevi dvori, Hoblić d.o.o. Zagreb
Izložbu su financijski podržali: Odjel za kulturu Ureda saveznog kancelara, Beč, Odjel za kulturu Pokrajine Štajerske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport u Zagrebu, Austrijski kulturni forum Zagreb i Hrvatska zajednica tehničke kulture